Kad počnemo pripremati akvarij tako da naši mali ljubimci mogu živjeti u dobrim uvjetima, moramo znati količinu kisika koju voda mora imati kako bi mogli imati dobro zdravlje. Jedan od glavnih uzroka zašto riba obolijeva je nedostatak ili višak otopljenog kisika u vodi. Stoga je neophodno znati potrebe kisika koje akvariju trebaju kako bi ribe mogle živjeti u dobrim uvjetima.
U ovom članku ćemo vam reći koji je problem nedostatka kisika, a kako ne ni nedostatak ni višak kisika u akvariju.
Problemi s kiseonikom u akvarijima
Jedan od glavnih uzroka zbog kojeg ribe mogu oboljeti može biti kisik. To se uglavnom događa jer akvarij nije dobro reguliran i nedostaje ravnoteže da ribe trebaju imati stanište bez problema i bolesti.
Jedan od glavnih uzroka koji ribama može nedostajati kisika može biti loša regulacija umjetnog zraka, koji se uglavnom ubrizgava pomoću pumpi ili mjehurića. Ako tako voda bi bila više nego zagađena nečistoćama koje ograničavaju kiseonik.
Sve ovo proizlazi iz činjenice da akvarij može biti preopterećen mnogim ribama za mali ograđeni prostor, to, osim što ograničava slobodu kretanja, sprečava pravilnu oksigenaciju.
Da bismo saznali ima li riba nedostatak kisika, primijetit ćemo kako dugo drže plivati na površini i prema tome koje vrste mogu pokušati iskočiti iz akvarija kako bi uzele kisik.
S druge strane, višak kisika nije koristan za život ribe, a višak ga stvara ozbiljne poremećaje poput bolesti poznate kao „zračna embolija“.
Zašto dolazi do zasićenja kiseonikom? Ako u akvariju imamo stanište s biljkama koje dobro rade svoj posao, ne bi bilo problema da ga reguliramo. Ali ako je akvarij izložen puno sunčeve svjetlosti, mijenjamo temperaturu akvarija i biljke će same povećavati kisik, potpuno mijenjajući život ribe. Upravo je grijač namijenjen za regulaciju temperature istog, stoga izbjegavamo izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Primijetit ćemo da riba ima višak kisika ako vidimo da se u njihovim perajama stvaraju mali mjehurići, tada bi je trebalo prebaciti u akvarij s oksidiranom vodom u proporciji, ako to naprotiv ne shvatimo, ribe će umrijeti.
Ni nedostatak ni višak kisika u akvariju
Moramo znati da riba praktično u svim slučajevima mora udisati kisik otopljen u vodi. Stoga je bitno da naša voda ima dovoljno kisika da bi ti organizmi mogli u njoj živjeti. Mora se uzeti u obzir da će količina rastvorenog kiseonika biti modifikovana u zavisnosti od broja de peces i veličinu akvarijuma. Ako je akvarij vruć ili umjeren Potrebno je znati da je rastvorljivost gasova inferiorna u odnosu na sadašnju akvarijume hladne vode. Zbog toga tropske vodene ribe imaju manje kisika od onih koje plivaju u hladnim vodama.
Primjer ribe koja živi u hladnijoj i kisičnijoj vodi je pastrmka. Količina kiseonika rastvorenog u vazduhu manja je od količine rastvorenog u istoj količini vode. Iz ove ideje možemo izvući važnost održavanja akvarijuma dobro kisikom, ali ne pretjerano.
Kako su naši akvariji zatvoreni sustavi u kojima se ne kreće voda, mi smo ti koji kontinuirano moramo stvarati difuziju kisika. Jedan od načina je instaliranje a akvarijski oksigenator. Akvarijumski oksigenator odgovoran je za stvaranje mjehurića koji su način razbijanja površine vode i moći je premjestiti da zarobi kiseonik iz zraka. Stoga moramo znati da će količina mjehurića koji se podižu ovisiti o brzini rastvorenog kisika u vodi. Nap Količina mjehurića je mala, a količina otopljenog kisika u vodi će biti mala. Ako imate prilično veliku potrebu za kisikom, imat ćete nedostatak kisika i riba se može ugušiti.
Da bismo to znali, moramo znati više ili manje potrebe svake vrste ribe, ovisno o vodi i njihovoj količini. Faktor koji treba uzeti u obzir je buka oksigenatora. Postoje brojne vrste akvarijskih oksigenatora, ovisno o cijeni i kvaliteti. Ideja je kupiti tihe pumpe, jer mnoge druge stvaraju značajnu buku koja ribi može stvoriti nelagodu.
Načini kisika akvarijuma
Sam filter za čišćenje vode može poslužiti za oksigenaciju akvarija. Ako je filter dovoljno moćan da pomiče količinu vode u vašem spremniku, vodu možete usmjeriti prema površini. Potrebno je osigurati da voda ne prska kako ne bi počela prazniti akvarij i izbjegla nepotrebnu buku. Postavljanje filtra tako da oscilira na površini dovoljno je da akvarij oksigenira. Također možete iskoristiti unutrašnji filter koji ste napustili da biste mogli pomicati površinu vodene bušotine. Tako postižemo da se kapacitet oksigenacije može povećati.
Drugi način za kisičenje akvarija je pomoću biljaka za oksigenaciju. Biljke pomažu u oksigenaciji i ribnjaka i akvarijuma. Loša strana je što danju isporučuje samo više kisika. Potrebna im je odgovarajuća količina svjetlosti i ugljen-dioksida kako bi se fotosintetizirale. Biljke dišu noću, to znači da će trošiti kiseonik. Zbog toga je nepotrebno koristiti uređaj za oksigenaciju akvarija i sprečavanje riba da pate od nedostatka kisika.
U zaključku možemo reći da je disanje vitalni proces za život riba i zato je važno pravilno oksigenirati akvarij. Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o tome kako ne bi došlo do nedostatka ili viška kisika u akvariju.
Hvala vam puno, zaista ...
Pomozite mi da vidim zašto su još dvije ribe uginule: '(
Svoj akvarij oksigeniram filterom za ruksak, više nisam uklonio pumpu za kisik i difuzor ... Uspjelo mi je dobro ... Samo je veliki skalar već dugo na površini, mada je i to urađeno prije uklanjanja pumpe i difuzora…. Povećajte brzinu protoka filtera za naprtnjaču tako da se površina više kreće ... Komentirat ću ako se ovaj skalar «poboljša»